Braniteljske udruge osnovane prije svega s
ciljem izvlačenja novaca iz države, te prikupljanja donacija izravno od
poreznih obveznika, na žalost nisu usamljen slučaj u procesu obterećivanja i
onako težko obterećenoga hrvatskoga gospodarstva, premda su dominantne jer ih
ima preko sedam stotina. Što je još puno gore, tih preko 700 udruga, koje
naplaćuju stvarne i izmišljene zasluge za obranu domovine tek su malo više od
jedan posto svih osnovanih udruga. Jer snašli su se i drugi. Nije to nešto
novo. Poznato je kako je osnivanje udruga izplativ potez za svakoga tko se na
taj način želi domoći novaca bez rada. Pri tomu treba izbjegnuti poobćenje, jer sigurno postoji niz udruga koje
su osnovane iz plemenitih pobuda i istinske nuždnosti. Ipak u Hrvatskoj ih se
namnožilo preko šestdeset tisuća! Bitna djelatnost koja im osigurava obstanak
je pisanje zamolbi za dobivanje financijske pomoći. Zamolbe se šalju i izravno poreznim obveznicima, odnosno
privatnim tvrdkama, ali osnovne adrese su državna ministarstva, državni uredi, zavodi, ustanove, državne tvrdke, a zatim županije, gradovi i
obćine.
Najspretniji lovci na donacije tako za istu
svrhu dobiju novce iz nekolicine izvora, od kojih se većina naslanja na državni
proračun ili pak na proračune lokalnih upravnih tiela. To se lako i jasno može
vidjeti na adresi vladina ureda za udruge pod naslovom Pregled odobrenih financijskih podrški (očekivati ovdje hrvatsku rieč podpora mogu
samo krajnji hrvatski optimisti). Ovaj inače nepotrebiti vladin ured barem je
tužnim iztraživačima tužne hrvatske nametničke zbilje omogućio relativno
jednostavan pristup do podataka o silnom razbacivanju novaca hrvatskih poreznih
obveznika na svim razinama državne uprave, kad su u pitanju donacije udrugama.
Podatci su očekivano stari, pa se tako krajem kolovoza 2018. godine može
pročitati na koje udruge su hrvatske županije, gradovi i obćine 2015. godine
spiskale preko milijardu kuna. Ovaj vladin ured je izgleda osnovan kako bi
trošio dodatne proračunske novce na plaće u njemu zaposlenih i prikupljanje
podataka o potrošenim novcima na udruge od županijskih razina na niže. Kad je
već osnovan moglo se barem donieti zakon ili propis po kojemu se donacije mogu
dodjeljivati samo preko toga ureda. Taj potez bi sigurno bio financijski
učinkovit, čak i u slučaju kad bi se udrugama sveukupno dodieljivala ista suma
novaca. Barem bi se deseterostruko smanjio broj zamolbi, pa bi se trošilo
deseterostruko manje vriemena na njihovo čitanje, donošenje odluka i pisanje i
slanje odgovora. A dosta je vjerojatno kako bi se sveukupna suma dodieljenih
novaca ipak smanjila, jer bi zahtjevi sveukupno bili skromniji, a pri dodjelama
novaca odlučivalo bi se o većim sumama, pa bi se razmišljalo dublje i
detaljnije. Ovako ured postoji kako bi prikupljao i slagao podatke o davanjima
državnih novaca koja su se dogodila prije tri godine!
I u takovim izvješćima za dosta obćina, a i
za neke gradove umjesto iznosa dodieljenih sriedstava stoji: „NEMA PODATAKA“.
Ako nema podataka onda se ništa i ne zbraja, pa izneseni podatci nisu točni
odnosno razbacivanje novaca hrvatskih poreznih obveznika na udruge su još dosta
veća. Od svega je najgore to što se medju udrugama krije dosta onih koje su čak
otvoreno protuhrvatski orientirane, pa su i tu braniteljske udruge odredjena
hrvatska ravnoteža. Ako se novci već bacaju bolje ih je bacati na udruge kojima
po prirodi stvari odgovara obstanak Hrvatske, nego na one koje će dio novaca
potrošiti na protuhrvatsku djelatnost.
Cielu ovu priču o udrugama
zgodno je zaključiti s jednim zgodnim primjerom. 2015. godine je Agencija za liekove
i medicinske proizvode dodielila tisuću kuna pomoći Debatnomu klubu Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu u cilju podpore
održavanja Debatnoga turnira Zagreb open 2015! Takovih bizarnih donacija u
kojima državni novci iz jednoga ponora novaca poreznih obveznika prelaze u
drugi ponor - silno je puno. Na primjer ova ista agencija je iste godine
donirala tisuću kuna i Rotary klubu Maksimir za organizaciju koncerta Šokačka
rapsodija! Izprika Agenciji za liekove i medicinske proizvode koja je kao
šaljivi primjer izabrana podpuno slučajno.