Ministarstvo prometa, energije i okoliša se
bavi s održavanjem i razvojem cestovne, željezničke, brodske, zračne,
električne i telekomunikacijske mreže. Priprema dokumentaciju za velike
infrastrukturne projekte, nalazi zajmove ili investitore na medjunarodnom financijskom
tržištu i pri tomu osigurava izgradnju infrastrukture na komercialnoj osnovi,
bez obterećenja poreznih obveznika.
Hrvatskoj je nuždno potrebita izgradnja
moderne mreže prometnica u najkraćem mogućem roku. Značajni rezultati moraju
biti vidljivi svake godine. Na području izgradnje i unaprjedbe cestovne mreže u
jednomu razdoblju je učinjeno dosta, ali se onda neopravdano zastalo. Morski
putnički promet je podpuno zapostavljen, a s pokretanjem hidrozrakoplovne mreže
nije se krenulo s mjesta, premda tu postoje izuzetno dobre mogućnosti i veliki
interes. Željeznička mreža je zastarjela, a na izgradnju željezničkih pruga
tamo gdje ih sada uobće nema, poput one uzduž jadranske obale, nema ni pomisli.
Ti stavovi se prirodno mogu promieniti. Uz to osobitu pozornost ministarstvo
treba posvećivati uvodjenju obnovljivih izvora energije, Ako Danska već danas trećinu
električne energije dobiva od vjetroelektrana, zašto to ne bi mogla postići i
Hrvatska u blizkoj budućnosti? Ako se Njemačka u podpunosti odriče nuklearnih
elektrana, zašto to ne bi učinila i Hrvatska.
Veliki broj sunčanih dana u primorju
zasigurno upućuje i na znatniju uporabu sunčeve energije. Hrvatska bi svoju
energijsku budućnost već danas trebala definirati na obnovljivim izvorima i na
taj način osigurati čistoću svog prostora za privlačenje stranih turista, ali
prije svega za ugodan i zdrav život svojega pučanstva. Plinski izvori u Jadranu
trebali bi biti pomoć u prielaznom razdoblju.
Klasičnu prometnu infrastrukturu treba
prilagoditi zahtjevima vriemena. Tako na primjer treba oslobodjenjem od poreza
motivirati ljude na nabavu električnih samovoza, skutera i plovila, ili pak
instaliranja sunčevih kolektora.
Obalna mjesta, otoke, pa čak i unutrašnjost države
treba povezati hidrozrakoplovima, za koje ne treba graditi skupa uzletišta, a
vodenih i morskih površina Hrvatska ima u izobilju. Duž obale treba intenzivnije
nastaviti razvitak prometa brzim katamaranima. U svemu se treba osloniti na
privatnu inicijativu.
Sliedi opis osnovne podjele ministarstva.
Energijska uprava
Energijska
uprava je zadužena za osiguranje široke, primjerene, sigurne, učinkovite i ekološki prihvatljive opskrbe
s energijom, te za učinkovitu uporabu energije. Uprava potiče i podupire
iztraživanja na energijskomu području.
Pomorska uprava
Pomorska
uprava je odgovorna za usmjeritbu
u svezi s brodogradnjom, brodskim uslugama, sigurnosti plovitbe i akreditacijom
nautičkoga osoblja.
Željeznička uprava
Željeznička
uprava nadzire i održava
visoku razinu sigurnosti željezničkoga prometa. Planira daljnje širenje i renoviranje.
Prati rad željezničkoga sustava i sudjeluje u odredjivanju ciena prievoza putnika
i robe.
Cestovna uprava
Cestovna
uprava nadzire cestovni
sustav, unapriedjuje ga i proširuje. Iztražuje i odkriva slabe točke u
cestovnomu sustavu i nalazi poboljšanja. Osigurava visoku razinu održavanja
cesta i sigurnosti na cestama. Skrbi o primjerenoj i pravodobnoj prilagodbi
zakona i propisa u svezi s cestovnim prometom. Osigurava minimalan utjecaj
cestovnoga prometa na okoliš.
Ured za civilno zrakoplovstvo
Ured
za civilno zrakoplovstvo odgovoran
je za nadzor civilnoga zrakoplovstva u cilju osiguranja visokoga sigurnostnoga
standarda i sukladnosti s održivim razvitkom.
Ured traži i odabire najbolju moguću i
ekološki prihvatljivu uporabu infrastrukture koja uključuje zračni prostor s
kontrolom zračnoga prometa i zračne luke. U skladu s medjunarodnim standardima, ured nadzire
zrakoplovne tvrtke kojima, uz predhodne tehničke, radne i financijske izpite i
procjene, izdaje radne dopustnice, te skrbi o redovitoj i vrhunskoj izobrazbi
pilota i nadziratelja zračnoga prometa.
Komunikacijska uprava
Komunikacijska
uprava zadužena je za srieditbu
hrvatskih medija, telekomunikacijskih i poštanskih usluga i za pitanja u svezi
s Medjumrežjem. Uprava Hrvatskoj osigurava snažnu i suvriemenu komunikacijsku
infrastrukturu. Uz to je zadužena za primjerenu pripremu i obradu odluka
hrvatske vlade, kao i matičnoga ministarstva.
Ured za nadzor i očuvanje okoliša
Ured za nadzor i očuvanje okoliša osigurava održivu uporabu prirodnih resursa.
Skrbi o ekoložkoj zaštiti tla, vode, zraka i šuma, te uzpostavlja i nadzire standarde
u svezi zaštite od buke. Odgovoran je za zaštitu ljudi i okoliša od prirodnih
opasnosti, te za očuvanje bioložke raznolikosti i kakvoće krajobraza. Uzkladjuje
zaštitu okoliša s medjunarodnim normama.
Zavod za radioložku i nuklearnu sigurnost
Zavod za radioložku i nuklearnu sigurnost skrbi o sigurnoj primjeni izvora ionizirajućeg
zračenja i jačanju nuklearne sigurnosti. Mjerodavan je za predlaganje i provodjenje
zakona i propisa glede zaštite od ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnosti.
Pronalazi i nadzire opasna mjesta glede radioložkoga i nuklearnoga zračenja. U
cilju nalaženja mogućih nedostataka obavlja inšpekcijski nadzor, te izdaje
odgovarajuće dopustnice i odobrenja. Na taj način osigurava se mirnodobsko,
opravdano i sigurno korištenje izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearne
tehnologije i materijala, te zadovoljavajuće visoku razinu mjera fizičke
sigurnosti.
Ured za prostorni razvoj
Ured
za prostorni razvoj
priprema, predlaže i ostvaruje načela i strategiju prostornoga i transportnoga
razvoja, te održivoga razvoja uobće. Osigurava uzkladjenost prostornoga i
transportnoga razvoja s medjunarodnim pravilima kroz suradnju na medjunarodnoj
razini. Na uredu je odgovornost za
osiguranje uključivanja načela održivosti u djelovanju i odlukama hrvatske vlade.